Sulejman I. Veličanstveni

Sulejman I. Veličanstveni – Tko je bio i kada ja vladao?

Živio je od 1494. (ili 1495.) do 1566. godine, a svoju vladavinu kao sultan Osmanskog carstva započeo je 1520. godine, s 25 godina. Pod njegovim vodstvom Osmansko carstvo je doseglo svoj vrhunac.

U svome carstvu je bio poznat kao pravedan vladar, Sulejman I. Zakonodavac. Uvodio je mnoge promjene, gradio mostove, džamije, knjižnice i mnoge druge kulturne objekte. Pridjev Veličanstveni dobio je u Zapadnoj Europi.

Kao mlad čovjek sprijateljio se s Ibrahimom, robom koji mu je kasnije postao jedan od najznačajnijih savjetnika.

S 25 godina, po smrti oca preuzima tron, a tada ga Bartolomeo Contarini, venecijanski pisac, opisuje „On ima 25 godina, visok je|…|Ima malu bradu, pored svega ima veoma prijatan izgled,iako njegova boja kože ipak naginje ka bijeloj. Govori se da je mudar vođa, ljubitelj učenja, i svi ljudi očekuju samo dobro tokom njegove vladavine.“

Nekadašnja robinja, po imenu Roxelane (Aleksandra Lisowska), udala se za sultana Sulejmana I i postala njegov najznačajniji savjetnik. Sultanova supruga postala je 1533. godine. Sultan joj je po dolasku u njegov harem dao ime Hurem. Rodila mu je šestoro djece. S te pozicije, izrasla je u najutjecajniju savjetnicu sultana odgurnuvši sve svoje konkurentice u stranu. Kako bi osigurala svoj utjecaj na sultana, riješila se i njegovog najvećeg prijatelja i zeta, velikog vezira Ibrahima. Nakon toga, pobrinula se da ni jedan veliki vezir više ne dođe u poziciju kojom bi se njena moć ugrozila.

Njen sin Selim postao je sultan 1566. godine, nakon što je sultan Sulejman umro pod zidinama Sigeta za vrijeme opsade 1566.

U to vrijeme Zrinski (tadašnji gospodar Međimurja i zapovjednik Mađarske južno od Dunava) je dobro opskrbio grad, te je prije velike i sudbonosne bitke tražio od svojih 2500 ratnika, koji su velikim dijelom bili Hrvati, da mu obećaju poslušnost i vjernost do smrti. Prije toga sam je prisegnuo ovim riječima: “Ja, Nikola knez Zrinski, obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!”

Opsada Sigeta je počela 5. kolovoza i trajala je punih mjesec dana. Kako se sigetska posada junački branila i pritom nanosila teške gubitke turskoj vojsci, veliki vezir Sokolović poslao je Nikoli Šubiću Zrinskom strelicu s pismom u kojem mu je obećao da će mu darovati čitavu Hrvatsku ako mu preda Siget. Malo poslije Sulejman šalje dokaz Zrinskome da su mu zarobili najstarijeg sina Jurja u Međimurju, te traži da mu preda grad ukoliko ga želi živa, a potom su poslali više pisama na hrvatskom, mađarskom i njemačkom jeziku, u kojima su pozivali branitelje da uludo ne gube glave, nego neka se predaju pa će ih sultan još i nagraditi. Iako su znali da ne postoje nikakvi izgledi da im pristigne pomoć, Zrinski i branitelji se nisu ni jednog trenutka pokolebali nego su ostali vjerni svojoj prisezi.

Sultan Sulejman I. je iznenada umro 4. rujna, ali vezir Mehmed Sokolović vješto je zatajio njegovu smrt, da njegova iscrpljena vojska ne bi izgubila moral.

Nakon što su 7. rujna vatrenim strijelama i loptama zapalili grad, Turci su očekivali predaju, ali Zrinski i preživjeli junaci provalili su iz grada, te poginuli u borbi.

Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I.

Preuzeto iz:
http://bs.wikipedia.org/wiki/Sulejman_I
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Sigeta
http://www.haber.ba/showbiz/televizija/19125-sulejman-velicanstveni-ko-je-zapravo-bila-sultanija-hurem-foto.html