29. ožujka 2024.

Baština & tradicija

Vrijednosti iz prošlosti, ono s čime živimo danas i ono što prenosimo budućim generacijama – COVERmagazin.com –

Koliki bi trebao biti dnevni unos pojedinih hranjivih tvari?

– Koliki bi trebao biti dnevni unos pojedinih hranjivih tvari? –

European Food Safety Authority (EFSA) objavila je znanstvene preporuke za dnevne količine unosa ugljikohidrata, vlakana, masnoća i vode u naš organizam.

Prehrambene preporuke odnose se na količine pojedinih nutrijenata koje su ljudima potrebne za održavanje dobroga zdravlja u ovisnosti o dobi i spolu. Europska komisija od organizacije EFSA tražila je reviziju prethodnih prehrambenih preporuka s obzirom na posljednje znanstvene dokaze. Rezultat izvješća koje je kao rezultat toga nastalo donosimo u sažetku:

UGLJIKOHIDRATI

Unos ukupnih ugljikohidrata, uključujući i one iz krumpira, tjestenine i jednostavnih ugljikohidrata iz šećera, trebao bi iznositi od 45 do 60 posto ukupne dnevne količine energije za djecu i odrasle. Sve je više dokaza da učestala konzumacija hrane bogate šećerima povećava rizik kvarenja zuba. Dokazana je i veza učestale konzumacije zašećerenih pića i dobitka na težini. No zanimljivo je da je EFSA  zaključila kako ne postoji dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se odredila optimalna gornja granica unosa šećera u organizam jer su eventualne zdravstvene dobrobiti konzumacije šećera više povezane s tipom i učestalošću konzumiranja hrane, nego s ukupno unešenom količinom šećera. Stoga se na razini svake države posebno savjetuje izrada pojedinačnih prehrambenih savjeta.

VLAKNA

Dnevni unos vlakana od 25 grama dostatan je za normalno funkcioniranje crijeva odraslog čovjeka. Naime, znanstveno su dokazane zdravstvene dobrobiti povezane s povišenim unosom vlakana – smanjen rizik od bolesti srca i dijabetesa tipa 2 te pomoć u održavanju normalne tjelesne težine. No zanimljivo je da, navodi EFSA, još uvijek ne postoji dovoljno dokaza o ulozi glikemijskog indeksa (mjera koja označava brzinu i intenzitet povišenja razine glukoze u krvi nakon konzumiranja određene hrane) u održavanju normalne tjelesne težine i prevenciji bolesti povezanih s prehranom.

MASNOĆE

Unos masnoća trebao bi se kretati od 20 do 35 posto ukupnog dnevnog unosa energije, s razlikom dojenčadi i male djece, čiji bi se unos masnoća trebao procijeniti s obzirom na specifične razvojne potrebe djeteta. Postoje uvjerljivi dokazi da povećan unos zasićenih masnoća i transmasnih kiselina vodi povećanoj razini kolesterola, što pak doprinosi razvoju bolesti srca. Ograničavanje unosa ovih masnoća i njihova zamjena s mono- i polinezasićenim masnim kiselinama savjet je koji bi se na razini pojedinih država trebao uzeti u obzir prilikom izrade prehrambenih preporuka. S druge strane, unos 250 mg dugolančanih omega-3 masnih kiselina količina je koja odraslim ljudima može smanjiti rizik od srčanih bolesti.

VODA

Žene bi dnevno trebale piti 2,0 litre vode, a muškarci 2,5 litre.

Izvor: Biologija.com.hr