Božić i pokloni – tradicija darivanja za Božić

Božić i pokloni – tradicija darivanja za Božić

Svi znamo za tradiciju ostavljanja Božićnih poklona za djecu pod božićnim drvcem, te kako je išao slijed poklanjanja od Svetog Nikole, do Djeda Božićnjaka, međutim kada se radi o međusobnom darivanju odraslih i djece u božićno vrijeme više nismo sigurni otkuda ta tradicija i treba li darivati druge za Božić.

Božić je vrijeme darivanja, pa bi za Božić trebalo darivati sviju i koliko možete, samim činom darivanja prisjećamo se kada su Isusa darivala tri Mudraca. Da biste mogli razumjeti važnost darivanja za Božić treba prvo razumjeti priču od tri mudraca (tri kralja), Gašpar, Melkior i Baltazar, koji su darovali Isusu tamjan, zlato i smirnu. Međutim, postoji simbolika i u samom Isusu, koji je „darovan svijetu”. Koncept darivanja je promijenjen, ali je jako bitan sastavni dio Božićne simbolike.

Pokloni za Božić

Darivanje je svakako božićna tradicija koja se pojavljuje u mnogobrojnim oblicima i koju vrijedi nastaviti njegovati, a sami ćete odabrati i procijeniti koji će za vas smisao darivanje imati, od kršćanskog darivanja u kojem je sam čin darivanja najvažniji, do potrošačkog u kojem je najvažnija količina i cijena.

Božićni pokloni i pomaganje onima u potrebi

Božićno darivanje prvenstveno se temelji na pomaganju onima u potrebi, da ljudi koji imaju mogućnost podijele s onima koji su manje sretni i treba im više potpore. Već od malih nogu djecu se uči i prikupljaju se namirnice za udruge i javne kuhinje, te se organiziraju aktivnosti kroz koje i oni sudjeluju u donacijama. Donacije siromašnima nekad su se nazivale „božićnica”, što je bio običaj darivanja siromašnijih susjeda u novcu, hrani ili ogrjevu.

Nošenje božićnih poklona u goste

U našoj je tradiciji nošenje božićnih poklona kada idemo drugima u posjet jako izraženo. I dok se ranije taj poklon nosio u obliku vrećice s hranom, gdje bi se prilikom odlaska nekome u goste nosila vrećica s hranom i osnovnim namirnicama, kasnije kava, sok i šećer ili slične namirnice, a za djecu slatkiše, danas se manje nosi hrana, a više delicije, božićni ukrasi i simbolični pokloni.

Darivanje zaljubljenih

U neka ranija vremena zaljubljeni su darovali crvenu jabuku djevojci ili mladiću u kojeg su zaljubljeni nakon Polnoćke, kako bi na taj način pokazali svoju naklonost i ljubav. U današnje vrijeme sačuvala se tradicija poklanjanja božićnih poklona među parovima, gdje se poklonom pokušava pokazati kako nam je stalo do dečka ili cure, odnosno muža ili žene i želi ih se poklonom razveseliti.

Darivanje djece

Darivanje djece ima svoju tradiciju u našim krajevima kroz cijelo predbožićno vrijeme i gotovo svaki svetac u tom predbožićnom razdoblju (sveta Barbara, sveti Nikola, sveta Lucija… ) „daruje” djecu sitnim poklonima. Posljednjih godina uz svece poklone donosi i djed Božićnjak ili Djed Mraz koji lagano preuzima cjelokupnu tradiciju božićnog darivanja.

Budući da zahtjevi djece postaju sve veći, teško je uz skupe poklone od „djeda Mraza” pronaći dovoljno resursa i za ostale vidove darivanja. Ipak, trebali biste učiti djecu, a i sebe podsjetiti kako svrha Božićnog darivanja nije u tome da nepoznati starac pokloni jako skupu igračku djeci, jer je eto on jako dobar, nego uključivanjem djecu u darivanje drugih treba ih naučiti kako oni mogu biti bolje osobe pomažući drugima i darivajući ih u skladu sa svojim mogućnostima.

Prilozi prilikom blagoslova obitelji i kuća

Još jedan vid darivanja vezan uz božićne blagdane i blagoslov obitelji koji se ranije podrazumijevao, a u posljednje vrijeme se oko njega vode debate, su prilozi kod blagoslova obitelji. Blagoslov se ne plaća, te nije propisano da bi netko trebao nešto dati prilikom blagoslova. Dar svećeniku za župne potrebe nije obvezan, ali se može i prema našim običajima se daje, svatko prema vlastitim mogućnostima i željama.