18. travnja 2024.

Baština & tradicija

Vrijednosti iz prošlosti, ono s čime živimo danas i ono što prenosimo budućim generacijama – COVERmagazin.com –

54% posto Hrvata nikada nije bilo na internetu

Prema Europskom izvještaju o digitalnoj konkurentnosti Hrvatska zaostaje za zemljama članicama Europske unije u svim vidovima informatičkoga društva osim u uporabi interneta u tvrtkama.

– 54% posto Hrvata nikada nije bilo na internetu –

Prema Europskom izvještaju o digitalnoj konkurentnosti Hrvatska zaostaje za zemljama članicama Europske unije u svim vidovima informatičkoga društva osim u uporabi interneta u tvrtkama.
U izvještaju su, uz 27 zemalja članica EU, obuhvaćeni Island, Norveška i Hrvatska.

U EU  na kraju 2008. godine širokopojasnom internetskom DSL tehnologijom bilo je pokriveno 92,7 posto ukupnoga pučanstva i 76,6 posto seoskih stanovnika, za Hrvatsku ti podaci uopće ne postoje. No dovoljno govori da je najvećem gradu Hrvatske u Zagrebu nedavno izgrađeno čitavo stambeno naselje, Sopnica-Jelkovec, bez pristupa širokopojasnome internetu, piše Večernji list.

Dok u EU širokopojasni internet koristi 49 posto pučanstva, u Hrvatskoj je ga rabi 27 posto. No, brzi internet ima 88 posto hrvatskih tvrtka, a u EU sedam postotnih bodova manje. Svakodnevno je na internetu 43 posto Europljana, a samo 27 posto Hrvata. Nikada se još internetom nije služilo čak 54 posto Hrvata, a 33 posto Europljana.

Elektroničku poštu redovito šalje 53 posto Europljana, a samo 31 posto Hrvata; obavijesti o robama ili uslugama na internetu traži polovica europskih, a trećina hrvatskih stanovnika: vlastiti sadržaj na internet stavlja 11 posto Europljana, a šest posto Hrvata; robe ili usluge za osobnu uporabu internetom naručuje 32 posto Europljana, a sedam posto Hrvata: prodaje ih, pak, 10 posto Europljana, a četiri posto Hrvata.

Hrvatskih građana koji na internetu čitaju dnevne novine je, međutim 28 posto, tri postotna boda više od prosjeka EU 27. Internetsko bankarstvo koristi 29 posto građana EU, a samo 13 posto hrvatskih.

Dok je u EU 72 posto svih temeljnih usluga javne uprave, te 51 posto takvih usluga koje su namijenjene građanima dostupno na internetu, za Hrvatsku ti podaci uopće ne postoje.