Razumijevanje 10 najdekonstruktivnijih oblika ponašanja

Oglas

Razumijevanje 10 najdekonstruktivnijih oblika ponašanja

-10- Tračanje

Ljudi su evolucijski kreirani da prosuđuju i razgovaraju o drugim ljudima, bez obzira koliko to bilo štetno, kažu znanstvenici. Međutim, u modernim vremenima se tračanje koristi kao sredstvo etiketiranja što je iznimno štetno.

U većini slučajeva cilj tračanja nije potpuno jasan, te nije jasno zbog čega bi netko tračao treću osobu, međutim znanstvenici misle da se objašnjenje krije u tome što ljudi teže bliskosti s drugim ljudima, a znanstveno je dokazano kako se brže zbližavaju osobe koje dijele zajedničko nesviđanje prema trećoj osobi.

-9- Kockanje

Kockanje je u genima što objašnjava zbog čega je tolika njegova potencijalna opasnost. Mnogi ljudi misle kako je to ponašanje kojim se svjesno upravlja iako nije. Znanstvenici kažu da i majmuni kockaju.

Istraživanje objavljeno u časopisu Neuron kaže kako je „umalo dobitak“ ono što motivira kockare. Oni „dobitak umalo“ interpretiraju kao poseban događaj, koji ih ohrabruje da nastave s kockanjem.  Istraživanja pokazuju kako mozak na „umalo dobitak“ reagira kao na odgođeni dobitak, bez obzira što je objektivno gledano to gubitak.

-8- Izlaganje stresnim situacijama

Stres može biti smrtonosan jer povećava probleme srčanih oboljenja, a zadnja istraživanja pokazuju da može uzrokovati i neke vrste raka. Ali zbog čega je toliko teško smanjiti stres? Npr. poznato je da je posao najveći izvor stresa, a opet oko pola osoba nosi posao kući ili ostaje raditi prekovremeno.  Za sada nema znanstvenog objašnjenja za takvo ponašanje, ali se preporučuje tjelovježba i zdrav životni stil kako bi se neutralizirali učinci stresa.

-7- Tetovaže, estetska kirurgija i sl.

Pretpostavlja se da je najjači motiv želja da budemo lijepi, ali ona se odnosi samo na određene skupine. Istraživanja pokazuju kako lijepi ljudi brže zadobivaju pažnju pa je to vjerojatno jedan od razloga. Postoji i pretpostavka da su ljepši ljudi sretniji i samopouzdaniji iako to nije znanstveno dokazano.

-6-  Zlostavljanje

Istraživanja pokazuju da je gotovo 30 posto ljudi u nekom razdoblju bilo zlostavljano u školi, od strane radnih kolega ili nadređenih. Ponekad na način da se njima prešućuju ključne informacije, šire uvredljive glasine ili namjernim poniženjima. Zlostavljanje je vrlo teško spriječiti jer obično se razvija postupno. Započinje na vrlo malim i neprimjetnim stvarima i s vremenom se pogoršava.

Pretpostavlja se da je zlostavljanje naučeni oblik ponašanja, te da su oni koji zlostavljaju bili zlostavljani, te se zbog toga lanac zlostavljanja produžava.  Psiholozi kažu kako je glavni uzrok zlostavljanja želja za statusom i moći. Zlostavljanje je uočeno i kod majmuna koji su se borili za prevlast u svom okruženju.

-5- Laganje

Nitko pouzdano ne zna zbog čega ljudi toliko lažu, ali istraživanja pokazuju kako je povezano s dubljim psihološkim faktorima.

Najčešće je povezano sa samopouzdanjem. Kada osobe osjete kako je njihovo samopouzdanje ugroženo, istog trena počinju još više lagati.

Ipak, laganje nije prirodno i nije lagano. Da biste izrekli laž trebat će vam 30 posto duže vremena nego kada govorite istinu. Što je definicija laži? Profesor James E. Mahon kaže kako laž treba zadovoljavati dva uvjeta: „Prvo, osoba mora nešto reći i mora znati kako je ta izjava netočna. Drugo, osoba koja je izrekla neistinu mora je namijeniti publici koja treba povjerovati kako je točna“.

-4- Varanje

Varanje je vrlo dvosmislen pojam. I dok će svaka osoba reći kako je iskrenost vrlina, tek svaka peta osoba će reći kako varanje na porezima nije moralno. U ljubavi je slična stvar. Čak 10 posto ljudi misli kako varanje supruge ne čini ljude nemoralnima.

Nevjerojatan paradoks je da najčešće varaju partnere ljudi s najvišim moralnim standardima. To su osobe koje na neki izvrnut način misle kako je varanje opravdano u određenim situacijama iako drugima ne toleriraju slično ponašanje.

Nije još uvijek jasno što potiče ljude na varanje, ali istraživanja pokazuju kako to nema puno veze s tim što u teoriji osobe misle je li pogrešno ili ispravno jer će u prvom slučaju pronaći sebi neko sasvim logično objašnjenje.

-3- Krađa

Lopovi su često motivirani potrebom, međutim kleptomanima motiv je uzbuđenje. To su osobe koje kradu iako sebi mogu lako priuštiti takvu stvar.  Zbog jednog istraživanja u kojem su kleptomanima davani lijekovi koji se obično koriste u liječenju ovisnosti pretpostavlja se kako je sklonost krađi zapisana u genima.

-2- Nasilje

Nasilje pronalazimo kroz cijelu ljudsku povijest pa znanstvenici vjeruju kako je to genetski poremećaj koji utječe na određene centre u mozgu.

Istraživanje provedeno 2008. otkrilo je kako osobe koje su sklone nasilju obično na taj način pokušavaju dobiti ili očuvati određeni „teritorij“ u doslovnom ili prenesenom smislu. Oni se zainteresiraju za nešto i postaju agresivni kako bi to dobili ili očuvali. To može biti materijalna stvar ili psihička npr. ponos.

-1-  Loše navike

Vjerojatno bi sve iznad bilo manje problematično da ljudi nisu stvorenja navika. Ljudi ne vole promjene, pa čak ako je i ponašanje loše za njih, teško će se riješiti te loše navike.  Znanstvenica koja je provela opširnu studiju kaže kako su ovo osnovni uzroci lošim navikama:
– Urođeni ljudski inat
– Potreba društvene prihvaćenosti
– Nemogućnost istinskog razumijevanja rizika
– Sposobnost racionaliziranja nezdravih navika
– Genetska predispozicija za ovisnosti

Odgovori

*