18. travnja 2024.

Baština & tradicija

Vrijednosti iz prošlosti, ono s čime živimo danas i ono što prenosimo budućim generacijama – COVERmagazin.com –

Povijest skijanja

Povijest skijanja

 

Gotovo je nemoguće utvrditi kada je skijanje nastalo jer čini se da je skijanje staro koliko i čovjek. Još na slikama u špiljama iz kamenog doba, pronađenima na sjeveru Europe, prikazani su lovci s daskama na nogama. Ipak, sa sigurnošću može se reći da su počeci skijanja, pa i ovog u modernom obliku vezani uz nordijske zemlje.

Prema jednoj Norveškoj legendi, korijeni skijanja sežu još u 8000 g. prije Krista kada se dogodila invazija na zemlje Skandinavije od strane «ljudi na skijama». Na sjeveru Norveške pronađena je urezana slika u stijeni koja prikazuje lovca na skijama, a pretpostavlja se da je nalaz stariji od 7000 g.

Najstarije sačuvane skije koje potječu iz 2500-te godine prije Krista nađene su na području današnje Švedske. Tadašnje skije bile su dosta široke i teške. Umjesto dva štapa koristio se samo jedan koji je služio za odguravanje.

Ovakve skije kakve danas poznajemo, uske, duge i s dva štapa nastale su tek sredinom 19.stoljeća a izumio ih je Norvežanin Sondre Norheim. Osim što ih je suzio, dodao još jedan štap, na njih je postavio i vezove za petu što je omogućilo lakše manevriranje. Nakon toga slijedeći značajniji izum pojavio se tek 100 godina kasnije. Bili su to vezovi koji odvajaju skiju od noge u ključnim trenucima, tj. prilikom pada skijaša. Drvene skije tada su zamijenjene aluminijskima, a desetak godina kasnije plastičnima.

Skijanje kao sport također se razvilo u Norveškoj, no ubrzo se proširilo na cijeli svijet. Prva disciplina bilo je trčanje na skijama, koje je nazvano nordijsko skijanje. Na Alpama se razvila druga disciplina brzog spuštanja niz planinu, alpsko skijanje. Postepeno su nastajali različiti skijaški sportovi koji koriste različite tehnike skijanja i različite oblike skija. No, do danas se sačuvala osnovna podjela na nordijske i alpske discipline, a izgled skija i štapova mijenjao se samo u nijansama, npr. zakrivljenosti i veličini ovisno o tehnici.