{"id":1002,"date":"2020-07-02T08:29:21","date_gmt":"2020-07-02T08:29:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/?p=1002"},"modified":"2024-10-16T09:08:55","modified_gmt":"2024-10-16T09:08:55","slug":"partenon","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/?p=1002","title":{"rendered":"Partenon"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Partenon<\/h2>\n\n\n\n

Partenon je jedan od najva\u017enijih i najpoznatijih svjetskih spomenika kulture. Danas predstavlja simbol grada Atene. Pretpostavlja se da je gra\u0111en u 5. stolje\u0107u prije Krista, to\u010dnije od 447. do 438. godine pr.Kr. Zanimljiv je i po tome \u0161to nijedan potres do sada nije uspio sru\u0161iti temelje ovog hrama.<\/p>\n\n\n\n

Dizajnirali su ga arhitekti Kalikrat i Iktin. Namjera im je bila da u njega smjeste 12 metara visok kip Atene Parthenos koji je izradio Fidija, a predstavlja Atenu Djevicu jer je u gr\u010dkom mitu zapisano da je ro\u0111ena direktno iz Zeusove glave.<\/p>\n\n\n\n

Na golemom kamenom podno\u017eju od 3 stepenice uzdizalo se 46 stupova visokih preko 10 metara dorskog tipa. Obrubi s likovima i skulpture na zabatima ubrajale su se me\u0111u najve\u0107e kiparske radove na svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Partenon je skladan zbog toga \u0161to su Grci za mjerenje koristili anti\u010dko na\u010delo po kojem je \u010dovjek mjerilo stvari. Mjere su preuzete iz veli\u010dine dijelova tijela: palac – dlan \u2013 pedalj \u2013 lakat \u2013 ruka \u2013 korak.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, na Partenonu je \u010dak ispravljena i opti\u010dka iluzija su\u017eavanja dugih gra\u0111evina po sredini tako \u0161to su pribli\u017eili i izvukli u prostor stupove koji su se nalazili na sredini.<\/p>\n\n\n\n

Dominira atenskom Akropolom i smatra se najskladnijom gra\u0111evinom svih vremena.<\/p>\n\n\n\n

Odnosi visine njenih dijelova na pro\u010delju \u2013 stupova (A-B) i vijenca (B-C) je u istom odnosu u kojem se odnose stupovi prema cjelini (A-C) : BC : AB = AB : AC savr\u0161eni omjer, tzv. Zlatni rez.<\/p>\n\n\n\n

Reljefi i skulpture s Partenona predstavljaju bitku bogova s titanima \u2013 Gigantomahiju, Borbu Atenjana sa kentaurima i Amazonkama, Trojanski rat te Povorku panatenejskih sve\u010danosti. Zajedni\u010dka tema svim metopa je bila pobjeda Grka i bogova nad ljudskim i mitolo\u0161kim neprijateljima. Likovi bo\u017eanstava s hramskih zabata sa\u010duvani su u izvorniku, a njihovi dijelovi se nalaze u muzejima u Ateni i Londonu.<\/p>\n\n\n\n

Specifi\u010dno je i to da se replika Partenona nalazi u Nashvilleu, u dr\u017eavi Tennessee, SAD. Izgra\u0111en je 1897. i odgovara originalu u svim mjerama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Partenon Partenon je jedan od najva\u017enijih i najpoznatijih svjetskih spomenika kulture. Danas predstavlja simbol grada Atene. Pretpostavlja se da je gra\u0111en u 5. stolje\u0107u prije Krista, to\u010dnije od 447. do 438. godine pr.Kr. Zanimljiv je i po tome \u0161to nijedan potres do sada nije uspio sru\u0161iti temelje ovog hrama. Dizajnirali su ga arhitekti Kalikrat i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[157,1],"tags":[],"class_list":["post-1002","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-mitovi-i-povijest","category-prisjetimo_se"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1002","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1002"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1002\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1780,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1002\/revisions\/1780"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1002"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1002"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1002"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}