{"id":17,"date":"2020-10-04T08:06:44","date_gmt":"2020-10-04T08:06:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/?p=17"},"modified":"2024-12-04T11:45:40","modified_gmt":"2024-12-04T11:45:40","slug":"cokolada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/?p=17","title":{"rendered":"\u010cokolada"},"content":{"rendered":"\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><figure><a href=\"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/cokolada.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-1037\" src=\"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/cokolada.jpg\" alt=\"\" width=\"600\" height=\"399\"><\/a><\/figure><\/h3>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u010cokolada<\/h2>\n\n\n\n<p>\u010cokoladna smjesa bila je poznata jo\u0161 prije 2600 godina, no \u010dokolada kakvu danas poznajemo novija je poslastica.<\/p>\n\n\n\n<p>Nizozemac Conrad J. van Houtenu je 1828. godine patentirao hidrauli\u010dnu pre\u0161u koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Englezi (Joseph Fry) su 1847. godine otkrili kako taj prah mije\u0161ati sa \u0161e\u0107erom i rastopljenim kakao maslacem, te je ta smjesa ubrzo postala omiljena.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160vicarac Daniel Peter je eksperimentirao s mlijekom kao sastojkom u \u010dokoladi i uspio je proizvesti prvu mlije\u010dnu \u010dokoladu 1875. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Dalje su \u0160vicarci usavr\u0161avali proizvodnju \u010dokolade i 1879. godine Rudolf Lindt (Lindt je danas jedna od najpoznatijih tvornica \u010dokolade) je napravio \u010dokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu &#8220;chocolat fondant&#8221;).<\/p>\n\n\n\n<p>Mnogi \u010dokoladu stavljaju na popis \u201ezabranjenih\u201c namirnica jer je iznimno kalori\u010dna, sadr\u017ei gotovo 30 % masno\u0107a i \u0161e\u0107era. Pritom se zaboravlja da sadr\u017ei mnogo polifenola, koji su sna\u017eni antioksidansi, ali i obilje magnezija i bakra. Najnovija istra\u017eivanja pokazuju da bi tamna \u010dokolada kao i kakao u prahu mogli biti zdravi za srce unato\u010d visokoj koli\u010dini masno\u0107a jer gotovo za 10 posto pove\u0107avaju proizvodnju dobrog kolesterola, HDL, koji \u0161titi krvne \u017eile. Vi\u0161e o zdravstvenim prednostima \u010dokolade pro\u010ditajte ovdje: <a href=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=72270\">TAMNA \u010dokolada, koliko dnevno i koje su prednosti?<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Postoji i nekoliko zabluda o \u010dokoladi kao \u0161to su da uzrokuje karijes i akne. No, niz istra\u017eivanja pokazalo je da \u010dokolada nema veze sa aknama, niti sa karijesom. \u010cak je dokazano da neke tvari u \u010dokoladi usporavaju kvarenje zubi.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cokolada se danas \u201eslu\u017ebeno\u201c smatra odgovornom za stimuliranje dobrog raspolo\u017eenja. Vjeruje se da je \u010dokolada i afrodizijak, te je mnogi mu\u0161karci \u010desto jedu prije upu\u0161tanja u ljubavnu igru.<\/p>\n\n\n\n<p>Navodno je Giacomo Casanova konzumirao \u010dokoladu prije osvajanja \u017eena. Ne zna se kakve su doista bile njegove ljubavne performanse, ali mo\u017ee se pretpostaviti da je trebao sna\u017enu psiholo\u0161ku podr\u0161ku, a na\u0161ao ju je upravo u \u010dokoladi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u010cokolada bolja od poljupca \u2013 dokazano<\/h3>\n\n\n\n<p>\u010cokolada u tijelu izaziva vi\u0161e napetosti i uzrokuje dugoro\u010dnije trnce od poljupca, dokazali su znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje je provedeno tako \u0161to su parovima mjerene reakcije u mozgu i <a href=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=42876\">otkucaji srca<\/a>, prvo za vrijeme topljenja \u010dokolade u ustima, zatim za vrijeme poljupca.<\/p>\n\n\n\n<p>Dr. Lewis voditelj istra\u017eivanja izjavio je kako \u010dokolada neosporno pobje\u0111uje poljubac kada se radi o reakcijama tijela, a u nekim slu\u010dajevima trnci su trajali i osam puta du\u017ee nego nakon strastvenog poljupca, a <a href=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=42876\">otkucaji srca<\/a> su bili udvostru\u010deni.<\/p>\n\n\n\n<p>Dodao je kako se ve\u0107 dugo vremena zna kako supstance u \u010dokoladi imaju psihofizi\u010dke u\u010dinke, ali topljenje \u010dokolade u ustima maksimizira efekt.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje je jo\u0161 pokazalo da iako se \u017eene obi\u010dno smatraju ve\u0107im ljubiteljima \u010dokolade, nema razlike u reakciji izme\u0111u spolova.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pro\u010ditajte i:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=72270\">TAMNA \u010dokolada, koliko dnevno i koje su prednosti?<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=54210\">Kalorije \u010cOKOLADA, mlije\u010dna, tamna, s ri\u017eom\u2026 Deblja li \u010dokolada?<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cokolada \u010cokoladna smjesa bila je poznata jo\u0161 prije 2600 godina, no \u010dokolada kakvu danas poznajemo novija je poslastica. Nizozemac Conrad J. van Houtenu je 1828. godine patentirao hidrauli\u010dnu pre\u0161u koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Englezi (Joseph Fry) su 1847. godine otkrili kako taj prah mije\u0161ati sa \u0161e\u0107erom i rastopljenim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[157,1],"tags":[],"class_list":["post-17","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-mitovi-i-povijest","category-prisjetimo_se"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1955,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17\/revisions\/1955"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}