{"id":42,"date":"2024-01-10T13:06:52","date_gmt":"2024-01-10T13:06:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/?p=42"},"modified":"2024-10-17T07:42:33","modified_gmt":"2024-10-17T07:42:33","slug":"medunarodni-dan-zena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/?p=42","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni dan \u017eena"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Me\u0111unarodni dan \u017eena 8. o\u017eujak<\/h2>\n\n\n\n

Me\u0111unarodni dan \u017eena se obilje\u017eava 8. o\u017eujka svake godine. Upravo na taj dan se slave ekonomska, politi\u010dka i dru\u0161tvena dostignu\u0107a \u017eena. <\/p>\n\n\n\n

Na me\u0111unarodni Dan \u017eena se ukazuje na jo\u0161 uvijek spolno nejednak svijet, stereotipe i diskriminaciju. Svijet koji je podijeljen na mu\u0161karce i \u017eene, svijet u kojem \u017eene i mu\u0161karci jo\u0161 uvijek nisu jednaki. Tako\u0111er, na Me\u0111unarodni dan \u017eena slave se \u017eenska postignu\u0107a, podi\u017ee svijest o diskriminaciji, te poduzimaju akcije kako bi se u\u010dinilo maksimalno mogu\u0107e da se prava \u017eena i mu\u0161karaca izjedna\u010de.<\/p>\n\n\n\n

Obi\u010dno se za Dan \u017eena organiziraju rasprave o tematici neravnopravnosti, ukazuje na problematiku nejednakosti, te razgovara i medijski eksponiraju uspje\u0161ne \u017eene, koje ru\u0161e predrasude i obaraju zidove spolne diskriminacije.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od glavnih slogana koji se koristi za Me\u0111unarodni dan \u017eena je \u201eSamo zbog toga \u0161to su \u017eene jake, \u017eivot im ne treba biti te\u017eak\u201d. Me\u0111utim, svake godine na me\u0111unarodnoj razini se definira tematika koja se posebno isti\u010de. Tako je pro\u0161le godine slogan bio \u201eSpolna ravnopravnost, za odr\u017eivo sutra\u201d. Ove godine glavna poruka je obuhva\u0107ena rje\u010dicom \u201eInspire Inclusion\u201d, te ukazuje na potrebu da se bolje razumije potreba inkluzije \u017eena, a kada su same \u017eene nadahnute da budu uklju\u010dene, javlja se osje\u0107aj pripadnosti, va\u017enosti i osna\u017eenosti.<\/p>\n\n\n\n

U mnogim dr\u017eavama 8. o\u017eujak je nacionalni praznik i neradni dan. U Hrvatskoj se ne obilje\u017eava na taj na\u010din, ali se ne propu\u0161ta na svim razinama ukazati i podsjetiti na njega. Na\u017ealost, jo\u0161 uvijek se forsira teza kako na taj dan mu\u0161karci trebaju kupovati ne\u0161to \u017eenama, umjesto da se forsiraju poruke koje ovaj dan zapravo nosi. Na ovaj dan trebalo bi ukazivati na svim razinama na spolne stereotipe i zalagati se za ravnopravnost, privla\u010diti pa\u017enju na o\u010dite slu\u010dajeve gdje su mu\u0161karci u boljem polo\u017eaju, te tra\u017eiti uklju\u010divanje na svim razinama.<\/p>\n\n\n\n

Kako se po\u010deo obilje\u017eavati Dan \u017eena<\/h3>\n\n\n\n

U vrijeme brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije zbog lo\u0161ih radnih uvjeta i niskih pla\u0107a \u017eene zaposlene u industriji odje\u0107e i tekstila javno su protestirale 8.o\u017eujka 1857. u New Yorku. Protesti su se odvijali i sljede\u0107ih godina istog datuma tra\u017ee\u0107i kra\u0107e radno vrijeme, bolje pla\u0107e i pravo glasa. 1908. godine protestiralo je \u010dak 15.000 \u017eena. Istra\u017eivanja u Srednjoj i Isto\u010dnoj Europi pokazala su da \u017eene tjedno “odrade” preko 85 sati pla\u0107enog i nepla\u0107enog rada, u odnosu na 70 radnih sati mu\u0161karaca.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

1910. godine odr\u017eana je prva me\u0111unarodna \u017eenska konferencija u Kopenhagenu te na prijedlog njema\u010dke socijalistice Clare Zetkin su ustanovili \u201eMe\u0111unarodni dan \u017eena\u201c koji je ve\u0107 sljede\u0107e godine proslavilo preko milijun mu\u0161karaca i \u017eena. Na Konferenciji je ponovno potvr\u0111ena va\u017enost prava glasa za \u017eene.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Godinu dana kasnije u tragi\u010dnom po\u017earu u New Yorku poginulo je vi\u0161e od 140 radnica zbog posljedica lo\u0161ih radnih uvjeta, ovaj doga\u0111aj \u0107e imati sna\u017ean utjcaj na zakonodavstvo SAD-a.<\/p>\n\n\n\n

Kao dio mirovnog pokreta u vrijeme Prvog svjetskog rata Ruskinje biraju zadnju nedjelju u velja\u010di po julijanskom a 08.03. po gegorijanskom kalendaru i obilje\u017eavaju Dan \u017eena, osmi\u0161ljen i kao antiratni prosvjed te izraz solidarnosti \u017eenama Rusije.<\/p>\n\n\n\n

Kasnije je u komunisti\u010dkim dr\u017eavama ovaj praznik izgubio svoju ideolo\u0161ku osnovu te postao prilika mu\u0161karcima za iskazivanje ljubavi i po\u0161tovanja prema \u017eenama. Me\u0111utim, svake godine se sve vi\u0161e vra\u0107a svojoj izvornosti, te se obi\u010daji kupovanja cvije\u0107a i \u010dokoladica smatraju zastarjelim pristupom obilje\u017eavanja ovog dana. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Na Zapadu se Me\u0111unarodni dan \u017eena prestao obilje\u017eavati 1930.-ih, a 1960.ih su ga ponovno po\u010dele slaviti feministice. Od 1975. koja je progla\u0161ena Me\u0111unarodnom godinom \u017eene, ve\u0107ina zemalja su slu\u017ebeno po\u010dele obilje\u017eavati Me\u0111unarodni dan \u017eena.<\/p>\n\n\n\n

8. o\u017eujak nije dan samo za proslave i cvije\u0107e nego se na taj dan prisje\u0107a svih \u017eena koje su sudjelovale u \u017eenskim pokretima diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Koje su boje za\u0161titni znakovi Me\u0111unarodnog dana \u017eena<\/h3>\n\n\n\n

Tradicionalno su ljubi\u010dasta, zelena i bijela boje obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana \u017eena. Ljubi\u010dasta boja predstavlja pravdu i dignitet. Zelena boja simbolizira nadu, a bijela boja simbolizira \u010disto\u0107u. Ovo boje vuku svoje korijene iz 1908. iz jedne Britanske organizacije vezane uz prava \u017eena u politici i dru\u0161tvu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Me\u0111unarodni dan \u017eena 8. o\u017eujak Me\u0111unarodni dan \u017eena se obilje\u017eava 8. o\u017eujka svake godine. Upravo na taj dan se slave ekonomska, politi\u010dka i dru\u0161tvena dostignu\u0107a \u017eena. Na me\u0111unarodni Dan \u017eena se ukazuje na jo\u0161 uvijek spolno nejednak svijet, stereotipe i diskriminaciju. Svijet koji je podijeljen na mu\u0161karce i \u017eene, svijet u kojem \u017eene i mu\u0161karci […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[152,1],"tags":[],"class_list":["post-42","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-dani-koje-obiljezavamo","category-prisjetimo_se"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42"}],"version-history":[{"count":25,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1922,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42\/revisions\/1922"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}