European Food Safety Authority (EFSA) objavila je znanstvene preporuke za dnevne koli\u010dine unosa ugljikohidrata, vlakana, masno\u0107a i vode u na\u0161 organizam.<\/p>\n
Prehrambene preporuke odnose se na koli\u010dine pojedinih nutrijenata koje su ljudima potrebne za odr\u017eavanje dobroga zdravlja u ovisnosti o dobi i spolu. Europska komisija od organizacije EFSA tra\u017eila je reviziju prethodnih prehrambenih preporuka s obzirom na posljednje znanstvene dokaze. Rezultat izvje\u0161\u0107a koje je kao rezultat toga nastalo donosimo u sa\u017eetku:<\/p>\n
UGLJIKOHIDRATI<\/p>\n
Unos ukupnih ugljikohidrata, uklju\u010duju\u0107i i one iz krumpira, tjestenine i jednostavnih ugljikohidrata iz \u0161e\u0107era, trebao bi iznositi od 45 do 60 posto ukupne dnevne koli\u010dine energije za djecu i odrasle. Sve je vi\u0161e dokaza da u\u010destala konzumacija hrane bogate \u0161e\u0107erima pove\u0107ava rizik kvarenja zuba. Dokazana je i veza u\u010destale konzumacije za\u0161e\u0107erenih pi\u0107a i dobitka na te\u017eini. No zanimljivo je da je EFSA\u00a0 zaklju\u010dila kako ne postoji dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se odredila optimalna gornja granica unosa \u0161e\u0107era u organizam jer su eventualne zdravstvene dobrobiti konzumacije \u0161e\u0107era vi\u0161e povezane s tipom i u\u010destalo\u0161\u0107u konzumiranja hrane, nego s ukupno une\u0161enom koli\u010dinom \u0161e\u0107era. Stoga se na razini svake dr\u017eave posebno savjetuje izrada pojedina\u010dnih prehrambenih savjeta.<\/p>\n
VLAKNA<\/p>\n
Dnevni unos vlakana od 25 grama dostatan je za normalno funkcioniranje crijeva odraslog \u010dovjeka. Naime, znanstveno su dokazane zdravstvene dobrobiti povezane s povi\u0161enim unosom vlakana – smanjen rizik od bolesti srca i dijabetesa tipa 2 te pomo\u0107 u odr\u017eavanju normalne tjelesne te\u017eine. No zanimljivo je da, navodi EFSA, jo\u0161 uvijek ne postoji dovoljno dokaza o ulozi glikemijskog indeksa (mjera koja ozna\u010dava brzinu i intenzitet povi\u0161enja razine glukoze u krvi nakon konzumiranja odre\u0111ene hrane) u odr\u017eavanju normalne tjelesne te\u017eine i prevenciji bolesti povezanih s prehranom.<\/p>\n
MASNO\u0106E<\/p>\n
Unos masno\u0107a trebao bi se kretati od 20 do 35 posto ukupnog dnevnog unosa energije, s razlikom dojen\u010dadi i male djece, \u010diji bi se unos masno\u0107a trebao procijeniti s obzirom na specifi\u010dne razvojne potrebe djeteta. Postoje uvjerljivi dokazi da pove\u0107an unos zasi\u0107enih masno\u0107a i transmasnih kiselina vodi pove\u0107anoj razini kolesterola, \u0161to pak doprinosi razvoju bolesti srca. Ograni\u010davanje unosa ovih masno\u0107a i njihova zamjena s mono- i polinezasi\u0107enim masnim kiselinama savjet je koji bi se na razini pojedinih dr\u017eava trebao uzeti u obzir prilikom izrade prehrambenih preporuka. S druge strane, unos 250 mg dugolan\u010danih omega-3 masnih kiselina koli\u010dina je koja odraslim ljudima mo\u017ee smanjiti rizik od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n
VODA<\/p>\n
\u017dene bi dnevno trebale piti 2,0 litre vode, a mu\u0161karci 2,5 litre.<\/p>\n