-10- Tra\u010danje<\/strong><\/p>\n Ljudi su evolucijski kreirani da prosu\u0111uju i razgovaraju o drugim ljudima, bez obzira koliko to bilo \u0161tetno, ka\u017eu znanstvenici. Me\u0111utim, u modernim vremenima se tra\u010danje koristi kao sredstvo etiketiranja \u0161to je iznimno \u0161tetno.<\/p>\n U ve\u0107ini slu\u010dajeva cilj tra\u010danja nije potpuno jasan, te nije jasno zbog \u010dega bi netko tra\u010dao tre\u0107u osobu, me\u0111utim znanstvenici misle da se obja\u0161njenje krije u tome \u0161to ljudi te\u017ee bliskosti s drugim ljudima, a znanstveno je dokazano kako se br\u017ee zbli\u017eavaju osobe koje dijele zajedni\u010dko nesvi\u0111anje prema tre\u0107oj osobi.<\/p>\n -9- Kockanje<\/strong><\/p>\n Kockanje je u genima \u0161to obja\u0161njava zbog \u010dega je tolika njegova potencijalna opasnost. Mnogi ljudi misle kako je to pona\u0161anje kojim se svjesno upravlja iako nije. Znanstvenici ka\u017eu da i majmuni kockaju.<\/p>\n Istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Neuron ka\u017ee kako je \u201eumalo dobitak\u201c ono \u0161to motivira kockare. Oni \u201edobitak umalo\u201c interpretiraju kao poseban doga\u0111aj, koji ih ohrabruje da nastave s kockanjem.\u00a0 Istra\u017eivanja pokazuju kako mozak na \u201eumalo dobitak\u201c reagira kao na odgo\u0111eni dobitak, bez obzira \u0161to je objektivno gledano to gubitak.<\/p>\n -8- Izlaganje stresnim situacijama<\/strong><\/p>\n Stres mo\u017ee biti smrtonosan jer pove\u0107ava probleme sr\u010danih oboljenja, a zadnja istra\u017eivanja pokazuju da mo\u017ee uzrokovati i neke vrste raka. Ali zbog \u010dega je toliko te\u0161ko smanjiti stres? Npr. poznato je da je posao najve\u0107i izvor stresa, a opet oko pola osoba nosi posao ku\u0107i ili ostaje raditi prekovremeno.\u00a0 Za sada nema znanstvenog obja\u0161njenja za takvo pona\u0161anje, ali se preporu\u010duje tjelovje\u017eba i zdrav \u017eivotni stil kako bi se neutralizirali u\u010dinci stresa.<\/p>\n -7- Tetova\u017ee, estetska kirurgija i sl.<\/strong><\/p>\n Pretpostavlja se da je najja\u010di motiv \u017eelja da budemo lijepi, ali ona se odnosi samo na odre\u0111ene skupine. Istra\u017eivanja pokazuju kako lijepi ljudi br\u017ee zadobivaju pa\u017enju pa je to vjerojatno jedan od razloga. Postoji i pretpostavka da su ljep\u0161i ljudi sretniji i samopouzdaniji iako to nije znanstveno dokazano.<\/p>\n -6-\u00a0 Zlostavljanje<\/strong><\/p>\n Istra\u017eivanja pokazuju da je gotovo 30 posto ljudi u nekom razdoblju bilo zlostavljano u \u0161koli, od strane radnih kolega ili nadre\u0111enih. Ponekad na na\u010din da se njima pre\u0161u\u0107uju klju\u010dne informacije, \u0161ire uvredljive glasine ili namjernim poni\u017eenjima. Zlostavljanje je vrlo te\u0161ko sprije\u010diti jer obi\u010dno se razvija postupno. Zapo\u010dinje na vrlo malim i neprimjetnim stvarima i s vremenom se pogor\u0161ava.<\/p>\n Pretpostavlja se da je zlostavljanje nau\u010deni oblik pona\u0161anja, te da su oni koji zlostavljaju bili zlostavljani, te se zbog toga lanac zlostavljanja produ\u017eava.\u00a0 Psiholozi ka\u017eu kako je glavni uzrok zlostavljanja \u017eelja za statusom i mo\u0107i. Zlostavljanje je uo\u010deno i kod majmuna koji su se borili za prevlast u svom okru\u017eenju.<\/p>\n -5- Laganje<\/strong><\/p>\n Nitko pouzdano ne zna zbog \u010dega ljudi toliko la\u017eu, ali istra\u017eivanja pokazuju kako je povezano s dubljim psiholo\u0161kim faktorima.<\/p>\n Naj\u010de\u0161\u0107e je povezano sa samopouzdanjem. Kada osobe osjete kako je njihovo samopouzdanje ugro\u017eeno, istog trena po\u010dinju jo\u0161 vi\u0161e lagati.<\/p>\n Ipak, laganje nije prirodno i nije lagano. Da biste izrekli la\u017e trebat \u0107e vam 30 posto du\u017ee vremena nego kada govorite istinu. \u0160to je definicija la\u017ei? Profesor James E. Mahon ka\u017ee kako la\u017e treba zadovoljavati dva uvjeta: \u201ePrvo, osoba mora ne\u0161to re\u0107i i mora znati kako je ta izjava neto\u010dna. Drugo, osoba koja je izrekla neistinu mora je namijeniti publici koja treba povjerovati kako je to\u010dna\u201c.<\/p>\n -4- Varanje<\/strong><\/p>\n Varanje je vrlo dvosmislen pojam. I dok \u0107e svaka osoba re\u0107i kako je iskrenost vrlina, tek svaka peta osoba \u0107e re\u0107i kako varanje na porezima nije moralno. U ljubavi je sli\u010dna stvar. \u010cak 10 posto ljudi misli kako varanje supruge ne \u010dini ljude nemoralnima.<\/p>\n Nevjerojatan paradoks je da naj\u010de\u0161\u0107e varaju partnere ljudi s najvi\u0161im moralnim standardima. To su osobe koje na neki izvrnut na\u010din misle kako je varanje opravdano u odre\u0111enim situacijama iako drugima ne toleriraju sli\u010dno pona\u0161anje.<\/p>\n Nije jo\u0161 uvijek jasno \u0161to poti\u010de ljude na varanje, ali istra\u017eivanja pokazuju kako to nema puno veze s tim \u0161to u teoriji osobe misle je li pogre\u0161no ili ispravno jer \u0107e u prvom slu\u010daju prona\u0107i sebi neko sasvim logi\u010dno obja\u0161njenje.<\/p>\n -3- Kra\u0111a<\/strong><\/p>\n Lopovi su \u010desto motivirani potrebom, me\u0111utim kleptomanima motiv je uzbu\u0111enje. To su osobe koje kradu iako sebi mogu lako priu\u0161titi takvu stvar.\u00a0 Zbog jednog istra\u017eivanja u kojem su kleptomanima davani lijekovi koji se obi\u010dno koriste u lije\u010denju ovisnosti pretpostavlja se kako je sklonost kra\u0111i zapisana u genima.<\/p>\n -2- Nasilje<\/strong><\/p>\n Nasilje pronalazimo kroz cijelu ljudsku povijest pa znanstvenici vjeruju kako je to genetski poreme\u0107aj koji utje\u010de na odre\u0111ene centre u mozgu.<\/p>\n Istra\u017eivanje provedeno 2008. otkrilo je kako osobe koje su sklone nasilju obi\u010dno na taj na\u010din poku\u0161avaju dobiti ili o\u010duvati odre\u0111eni \u201eteritorij\u201c u doslovnom ili prenesenom smislu. Oni se zainteresiraju za ne\u0161to i postaju agresivni kako bi to dobili ili o\u010duvali. To mo\u017ee biti materijalna stvar ili psihi\u010dka npr. ponos.<\/p>\n -1-\u00a0 Lo\u0161e navike<\/strong><\/p>\n Vjerojatno bi sve iznad bilo manje problemati\u010dno da ljudi nisu stvorenja navika. Ljudi ne vole promjene, pa \u010dak ako je i pona\u0161anje lo\u0161e za njih, te\u0161ko \u0107e se rije\u0161iti te lo\u0161e navike.\u00a0 Znanstvenica koja je provela op\u0161irnu studiju ka\u017ee kako su ovo osnovni uzroci lo\u0161im navikama: -10- Tra\u010danje – Ljudi su evolucijski kreirani da prosu\u0111uju i razgovaraju o drugim ljudima, bez obzira koliko to bilo \u0161tetno, ka\u017eu znanstvenici. Me\u0111utim, u modernim vremenima se tra\u010danje koristi kao sredstvo etiketiranja \u0161to je iznimno \u0161tetno…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[135],"tags":[],"class_list":["post-492","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/492","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=492"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/492\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n– Uro\u0111eni ljudski inat
\n– Potreba dru\u0161tvene prihva\u0107enosti
\n– Nemogu\u0107nost istinskog razumijevanja rizika
\n– Sposobnost racionaliziranja nezdravih navika
\n– Genetska predispozicija za ovisnosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"