{"id":987,"date":"2020-07-02T08:18:13","date_gmt":"2020-07-02T08:18:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/?p=987"},"modified":"2024-10-16T09:08:40","modified_gmt":"2024-10-16T09:08:40","slug":"sto-je-mit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/?p=987","title":{"rendered":"\u0160to je mit"},"content":{"rendered":"\n

\"\"<\/a><\/p>\n\n\n\n

\u0160to je mit<\/h2>\n\n\n\n

Mit je slikovita pri\u010da koja govori o bogovima, junacima, sudbini svijeta, prirodi, o djelima koja su izvr\u0161ili bo\u017eanski likovi ili preci nekog naroda\u2026 Naj\u010de\u0161\u0107e govore o doga\u0111ajima o kojima nije ostalo drugih tragova. Veli\u010daju juna\u0161tva i hrabrost, ali nose i poruke. Prenosi se kroz neko vrijeme naj\u010de\u0161\u0107e usmeno, ali i pismeno, te ostaje u pam\u0107enju ljudi i naroda. Najve\u0107i dio mitova je do nas stigao u obliku epskih spjevova, tragedija i komedija, naj\u010de\u0161\u0107e u obliku stihova. Pomo\u0107u njih ljudi su u pro\u0161losti prikazivali tajne \u017eivota, zami\u0161ljali svijet utemeljen na vlastitim \u017eeljama, strahovima i strastima, te na taj na\u010din obja\u0161njavali prirodne pojave.<\/p>\n\n\n\n

Mitologija se bavi njihovim prou\u010davanjem, pru\u017ea nam najprivla\u010dnije pri\u010de iz ljudske povijesti. Sistemski skuplja i prou\u010dava sadr\u017eaj, oblik i vrlo bitno \u2013 podrijetlo mitova. Smatra se da je Ramajana najstariji do danas sa\u010duvani mit.<\/p>\n\n\n\n

U gr\u010dkoj i rimskoj mitologiji pjesnici su se nadahnjivali muzama (9 djevojaka koje su bile pokroviteljice svih grana umjetnosti). Bile su k\u0107eri Zeusa i Mnemozine \u2013 bo\u017eice pam\u0107enja i sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n

Zna se dogoditi da neki udaljeni narodi pri\u010daju isti mit, no, to je zbog toga \u0161to su neki od tih naroda nekad davno \u017eivjeli na istim prostorima. Npr., mitovi ameri\u010dkih indijanaca i mitova azijskih naroda. Za razliku od starogr\u010dke, slavenska mitologija nije ostavila pisane dokumente zbog nepismenosti, a s vremenom su se mitovi koji su se prenosili isklju\u010divo usmeno zaboravili.<\/p>\n\n\n\n

Gr\u010dka i rimska mitologija su zna\u010dajno utjecale na moderni jezik, toliko rije\u010di se naslijedilo upravo od njih, npr.labirnit koji je zapravo bio golema rasko\u0161na pala\u010da u Knososu, na otoku Kreti, a \u010dinilo ju je stotine soba, dvorana, hodnika i iz njih je bilo komplicirano iza\u0107i.
\nVrlo lijepa \u017eena se obi\u010dno naziva Venera, a Venera je bila rimska bo\u017eica ljepote. Sizifov posao i danas zovemo uzaludnim i te\u0161kim radom, ime je dobio po \u010dovjeku Sizifu kojeg su bogovi osudili da vje\u010dno gura kamen uzbrdo, a kad bi do\u0161ao do cilja, kamen bi se ponovno otkotrljao na dno. Ahilova peta danas ozna\u010dava slabu to\u010dku neke osobe, a naziv je dobila po Ahilu, starogr\u010dkom junaku i polubogu koji je bio samo ranjiv u petu.<\/p>\n\n\n\n

Cijeli biljni svijet je nazvan po Flori, starorimskoj bo\u017eici cvije\u0107a i prolje\u0107a\u2026.i jo\u0161 mnogo, mnogo drugih.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160to je mit Mit je slikovita pri\u010da koja govori o bogovima, junacima, sudbini svijeta, prirodi, o djelima koja su izvr\u0161ili bo\u017eanski likovi ili preci nekog naroda\u2026 Naj\u010de\u0161\u0107e govore o doga\u0111ajima o kojima nije ostalo drugih tragova. Veli\u010daju juna\u0161tva i hrabrost, ali nose i poruke. Prenosi se kroz neko vrijeme naj\u010de\u0161\u0107e usmeno, ali i pismeno, te […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[157,1],"tags":[],"class_list":["post-987","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-mitovi-i-povijest","category-prisjetimo_se"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/987","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=987"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/987\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1781,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/987\/revisions\/1781"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}