{"id":992,"date":"2020-07-02T08:20:28","date_gmt":"2020-07-02T08:20:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/?p=992"},"modified":"2024-10-16T09:10:30","modified_gmt":"2024-10-16T09:10:30","slug":"artemidin-hram-u-efezu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/?p=992","title":{"rendered":"Artemidin hram u Efezu"},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><a href=\"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Artemidin-hram-u-Efezu.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Artemidin-hram-u-Efezu.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1784\"\/><\/a><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Artemidin hram u Efezu<\/h2>\n\n\n\n<p>Artemis (Artemida) je bila bo\u017eica lova i smrti, tako\u0111er poznata i kao za\u0161titnica prirode. Prema mitu, ona je bila k\u0107i Zeusa i njegove prve \u017eene Lete, tako\u0111er, sestra blizanka Feba Apolona.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160tovali su je diljem cijele Male Azije te je hram koji je sagra\u0111en njoj u \u010dast bio svima u \u0161iroj okolici na ponos. Postoji vi\u0161e mitova o njoj, no najpoznatiji je onaj da je ro\u0111ena u Ortigiji, u Efezu (dana\u0161nja Turska), te su joj zbog toga i podigli ovaj hram u drugoj polovici 6. stolje\u0107a. Pisci tog vremena su govorili kako je ovo najljep\u0161a gra\u0111evina na svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da je Efez bio trusno podru\u010dje, hram se gradio na obali rijeke Kaistre, na mo\u010dvarnom podru\u010dju gdje je puno manja opasnost bila od potresa, no, zbog toga je gradnja trajala dosta du\u017ee (oko 120 godina) jer su prenosili mramor koji je bio sjeveroisto\u010dno od mjesta koje je odre\u0111eno za sveti\u0161te.<\/p>\n\n\n\n<p>Izgra\u0111en je u jonskom stilu, prepoznatljiv je po dvostrukom redu 127 bogato ukra\u0161enih mramornih stupova koji su dosezali \u010dak i do 20 m.<\/p>\n\n\n\n<p>Statua Artemis bila je izgra\u0111ena od drveta vinove loze, a oblo\u017eena zlatom i srebrom. Bila je visoka 2 metra.<\/p>\n\n\n\n<p>Arhitektura je bila povjerena Herzifronu, no, on je u me\u0111uvremenu preminuo pa je gradnju nastavio njegov sin Metagen, koji tako\u0111er nije do\u010dekao gotov hram. Peonije i Dimitrije su dovr\u0161ili gradnju.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo sveti\u0161te su godinama posje\u0107ivali turisti, umjetnici, trgovci, ali i mnogi kraljevi koji su \u0161tovali ovu bo\u017eicu, te su joj donosili blago.<br>\n21.srpnja 356.godine pr.Kr. Herostrat je spalio hram, uni\u0161tavanjem jednoga od sedam svjetskih \u010duda svoje ime je \u017eelio u\u010diniti besmrtnim. Vlasti su zabranile spominjanje njegovog imena, no, ipak je ostalo sa\u010duvano i u\u0161lo u povijest pa mu se \u017eelja i ostvarila.<\/p>\n\n\n\n<p>Iste no\u0107i je ro\u0111en i Aleksandar Veliki pa legenda ka\u017ee da je Artemida bila previ\u0161e zauzeta ro\u0111enjem djeteta da bi sprije\u010dila ru\u0161enje hrama stoga je on velikim financijskim sredstvima pomogao pri obnovi, hram se je obnovio, no, 262.godine pr.Kr. Goti su osvojili Efez i razorili hram kako bi ga mogli oplja\u010dkati. Ostaci su propali u mo\u010dvarno tlo, ostao je samo jedan stup koji i dan danas stoji u mo\u010dvari.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Artemidin hram u Efezu Artemis (Artemida) je bila bo\u017eica lova i smrti, tako\u0111er poznata i kao za\u0161titnica prirode. Prema mitu, ona je bila k\u0107i Zeusa i njegove prve \u017eene Lete, tako\u0111er, sestra blizanka Feba Apolona. \u0160tovali su je diljem cijele Male Azije te je hram koji je sagra\u0111en njoj u \u010dast bio svima u \u0161iroj [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[157,1],"tags":[],"class_list":["post-992","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-mitovi-i-povijest","category-prisjetimo_se"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/992","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=992"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/992\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1785,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/992\/revisions\/1785"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=992"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=992"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prisjetimo.covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=992"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}